„Oduvijek su knjige u pravome ili prenesenom značenju prethodile osnivanju ustanova [… ] Knjige su stvarale i stvorile plodna okružja da veliki mecena, veliki biskup Josip Juraj Strossmayer održi 29. travnja 1861. godine u Hrvatskome saboru svoj znameniti govor o potrebi da se upravo ovdje, u Zagrebu, osnuje prva akademija znanosti i umjetnosti na slavenskome jugu [… ] Osnivanju je naše Akademije prethodila dakle knjiga, skupljana i poticajno darivana od mnogih tadanjih umnih muževa već i prije spomenuta Strossmayerova govora, da bi, nakon govora i odobravanja u Saboru, neprestance stizale nove pošiljke u nove prostorije nove akademije. Stoga knjižnica postaje jedan o prvih uređivanih i sređivanih Akademijinih odjela.”
Citat: govor akademika Milana Moguša na otvorenju nove zgrade Knjižnice HAZU 29. travnja 2009.
OSNIVANJE I POČECI RADA AKADEMIJE
Pripreme za osnutak Akademije započele su još u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda. Preporodne ideje o osnivanju „učenog društva“ bile su izrečene u zaključcima Hrvatskog sabora najprije 1836., pa potom 1843., 1845. i 1847. godine.
10. prosinca 1860. na prvoj Banskoj konferenciji đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer predaje banu Josipu Šokčeviću zakladni list na 50.000 forinti za osnivanje Jugoslavenske akademije uz popratno pismo u kojem izlaže svoju viziju rada Akademije.
Slika: Darovnica J. J. Strossmayera objavljena u: Pozor, god. I, br. 61, 1860.
29. travnja 1861. – utemeljena je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Nakon znamenitog govora biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski sabor jednoglasno je prihvatio prijedlog o osnutku Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Istoga dana izabran je i odbor koji je dobio zadaću da izradi statut Akademije s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja. Prihvaćena su Pravila u obliku zakonskoga prijedloga koja su poslana kralju na potvrdu.
Taj dan se svake godine slavi kao Dan Akademije.
4. ožujka 1866. – tek 5 godina kasnije car i kralj Franjo Josip I. potvrđuje prilično izmijenjena Pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnost, koja su ostala nepromijenjena do početka Drugog svjetskog rata. Potom je Hrvatski sabor izabrao prvih 16 članova Akademije i to je značilo da je Akademija stvarno i pravno konstituirana.